HRVATSKA UDRUGA UČENIČKOG ZADRUGARSTVA

CROATIAN ASSOCIATION OF SCHOOL COOPERATIVES

Učeničke zadruge

UČENIČKE ZADRUGE - VJEŽBALIŠTE PODUZETNIŠTVA


Današnji su ciljevi odgoja i obrazovanja orijentirani na cjeloživotno obrazovanje te su usmjereni na učenika. S ciljem kvalitetnijeg odgojna i obrazovanja u svim se državama svijeta čine promjene koje će pridonijeti poboljšanju kvalitete poučavanja/učenja te osposobljavanju mladoga čovjeka za život u 21. stoljeću.

Ključne kompetencije prema Europskom referentnom okviru (Europska komisija, 2004.) su: komunikacija na materinjem jeziku; komunikacija na stranim jezicima; matematička pismenost, znanost i tehnologija; digitalne kompetencije; učiti kako učiti; interpersonalne, interkulturne, socijalne i građanske kompetencije; poduzetništvo (inovativnost i poduzetnost) i kulturna osviještenost.

U učeničkim zadrugama đaci stječu i primjenjuju znanja, stječu radne navike kroz učenje, shvaćanje i razumijevanje pa potom ovladavanje cjelovitim proizvodnim procesom, a posebice razvijaju i njeguju svijest o načinu održavanja prirodne ravnoteže (koncept održivog razvitka i njemu primjeren ekološki odgoj). Učenici članovi zadruge van uvjeta klasične učionice i odnosa učitelj/učenik stječu inovativnost, poduzetnost, a neposrednim sudjelovanjem u pokusima stječu znanstveni pristup stvarnosti, iznošenjem i vrednovanjem rezultata potvrđuju svoje mogućnosti i doživljavaju priznanje i zadovoljstvo postignutim rezultatima.

Učenička zadruga je također organizirano kreativno i rekreativno, zanimljivo i korisno provedeno slobodno vrijeme mladeži. U njoj se podiže razina učeničkog znanstveno-tehničkog odgoja, provodi obrazovanje radi bržeg uključivanja u gospodarstvo. Učeničko zadrugarstvo usmjerava mladež u izboru obrazovnih mogućnosti i zanimanja vezanih za poljoprivredu i selo, obrt i druge djelatnosti. Učenička zadruga pokreće odgoj za društveni, kulturni i politički angažman pojedinca.

Kroz zadrugarstvo se stječu temeljne "kreposti poduzetnika" kao što su marnost, radinost, razboritost u preuzimanju rizika, dostojnost povjerenja i vjernost u međuljudskim odnosima, snaga u provedbi teških i bolnih odluka nužnih za zajednički rad i za prevladavanje nevolja.

Putem zadružnog knjigovodstva mladi zadrugari ulaze u stari i poznati svijet računovodstva. Ono traži sposobnost predviđanja i planiranja, odvažnost za donošenje bitnih poslovnih i drugih odluka.

Veliko pozitivno značenje učeničkih zadruga je u njenoj dragovoljnosti i kvalitetnom provođenju programa i zadaća. Dragovoljnim učlanjenjem u zadrugu učenik preuzima obvezu rada u njoj na najbolji mogući način. Tako postaje suodgovoran za njen rad i uspjeh ili neuspjeh, kroz nju proživljava i želju za poželjnim uspjehom, za stjecanjem određenih znanja i vještina. Na taj način razvija se osobnost i druge pozitivne karakterne crte i stječe sposobnost za uspješno suočavanje s životnim problemima i stječu vještinu kako uočiti priliku i kako priliku pretvoriti u poduhvat, osobni ili profesionalni.




IZGRADILI SMO HRVATSKI MODEL UČENIČKOG ZADRUGARSTVA


Danas je poznavanje vlastite životne okoline, odnosno zavičaja neophodnost, budući da je svijet globalnih medija nametnuo nove zajedničke vrijednosti. Zbog toga je jedna od zadaća u Nastavnom planu i programu za osnovnu školi promicanje ljubavi prema zavičaju i domovini « a ogleda se u vrijednostima kao što su: znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama, želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine, ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta, osjećaj za lijepo i duhovnu stranu života, ponos zavičajem i domovinom»

Učeničke zadruge u hrvatskim školama imaju dugu tradiciju. Na to nas upućuje bogata literatura i izvori o školskim vrtovima XIX. stoljeća. Sredinom prošlog stoljeća zamjenjuju ih učeničke zadruge, a školski vrtovi postaju njihov sastavni dio. Valja naglasiti da je i danas u mnogim školama najpogodniji oblik djelovanja školske zadruge upravo školski vrt, koji se može osnovati na maloj površini i uspješno obavljati svoju odgojno-obrazovnu zadaću.

Današnje se učeničko zadrugarstvo potvrdilo i kao nositelj očuvanja identiteta biološkog i kulturnog nasljeđa, prepoznaje duh tradicije i kulturne baštine kraja i kroz rad svojih sekcija ih njeguje. Mnoge učeničke zadruge su tako postale važan član svoje lokalne zajednice, te joj daje prepoznatljivost i kao sastavni dio njezine ponude. Naročito ovdje mislim na one zadruge koje njeguju etno baštinu svoga kraja, njegovanje običaja vezanih za blagdane i svečanosti, kućne radinosti, stare zanate, čipkarstva i veza tradicionalnog graditeljstva, keramike i izrade suvenira. Učeničke zadruge na županijskim i državnim smotrama redovno se predstavljaju s radovima u koje je utkano bogatstvo, ljepota i tradicija kraja iz kojeg dolaze. To je posebno došlo do izražaja kod oblikovanja motiva na uporabnim i ukrasnim predmetima, te u izradi replika i suvenira. Sve više učeničkih zadruga dobiva gradske i županijske nagrade za suvenire. Stog s pravom možemo kazati učeničke zadruge su čuvari narodne baštine i učionice ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Lokalna zajednica (grad, općina, županija) i roditelji su za učeničku zadrugu vrlo važni, kako prilikom osnivanja (Odluka školskog odbora) tako i u daljnjem radu koji podržavaju i potpomažu. Ova se pomoć može očitovati u materijalno financijskom smislu, npr. da prepoznaju u proizvodima zadruge kvalitetan suvenir koji će otkupiti u određenoj količini za reprezentaciju, realizaciji nagradnih izleta, nabavom osnovnih sredstava idr. Podrška se najčešće očituje u pozivanju učeničkih zadruga da sudjeluju kao ravnopravni izlagači na manifestacijama gospodarskog, poljoprivrednog i turističkog značaja (Markov sajam, Zagrebački velesajam, Gospodarski sajmovi, Božićni sajam, Dani kruha, Dani jabuka, Sajam cvijeća, Špancir fest, Noćnjak, Humanitarne akcije...). Ovakva javna nastupanja, zajedno sa županijskim i državnim smotrama, omogućavaju snažnu potrebu da se vrijedni proizvodi i rezultati pokažu i drugima, iz čega slijedi dodjela priznanja i nagrada za uspješan rad, a to je snažna motivacija za daljnji rad i učenika i voditelja. Kada smo kod motivacije ne smijemo zaboraviti nagrađivanje učenika zadrugara, koji moraju osjetiti da su za svoj rad u sekcijama zadruge dodatno nagrađeni za razliku od učenika koji nisu članovi. Nagrađivanje može biti kolektivno i individualno, na primjer : nagradni izleti, participiranje u školskoj kuhinji, dobivanje dijela proizvoda, novčano nagrađivanje, sportska oprema, primjerena literatura i dr. Kao izrazito nova kvaliteta unutar učeničkog zadrugarstva su istraživački radovi temeljeni na sadržajima učeničkog zadrugarstva. Učenici i mentori izradili su više od 250 istraživačkih radova iz svih područja zadrugarstva. Učenici se na taj način vode u istraživačke metode i postupke rada i time pripremaju za odgovorne zadaće u gospodarstvu.

Zdravlje je, kao i obrazovanje, osnovno ljudsko pravo, nužno za osobni, društveni i ekonomski razvoj. Briga za zdravlje i promicanje zdravlja kroz obrazovanje sve se više prepoznaje kao bitni element razvoja zdravlja, a time i društva u cjelini. Učeničke zadruge različitim sadržajima rada, metodama i načinima rada pridonose zdravom razvoju djece i mladih iz slijedećih razloga. To su jedini sadržaji koje učenici (i učitelji) mogu slobodno birati i u njih se uključivati prema svojim osobnim interesima, talentima i potrebama pa time doprinose razvoju samopoštovanja i smanjivanju problema u ponašanju, komunikaciji, emocionalnih problema i dr.

Suvremena koncepcija cjeloživotnog obrazovanja izvodi se iz strategije razvoja koja predstavlja sintezu razvoja obrazovanja, gospodarstva i društvenog razvoja, u čemu svaki pojedinac u većoj ili manjoj mjeri participira te stječe nova znanja i otvara nove beskonačne perspektive. (Mijatović, 2000).

Učimo da bismo znali, vježbamo da bismo bili vješti, a što radimo da bismo bili kompetentni? Kompetenciju stječemo učeći iz vlastitog i tuđeg iskustva, prateći proces, bivajući fokusirani na odnos, “kako“, a ne na rezultat i na „zašto“.

Ogledne radionice velika su tekovina učeničkog zadrugarstva koja se održala uz manje modifikacije do danas. Prvi model oglednih radionica predstavljen je 1995. godine na Savjetovanju u Varaždinu. Program oglednih radionica bio je vezan za rad u školskom vrtu.

U narednim godinama mijenjale su se teme, širio se krug voditelja radionice, povećavao se interes nastavnika i škola da unaprijede svoju praktičnu nastavu. Visoke ocjene koje su davali polaznici seminara potvrđivale su opravdanost ovakvog rada i usavršavanja. Kroz ogledne radionice prošao je velik broj nastavnika i suradnika u učeničkim zadrugama Uz manje modifikacije ovaj oblik usavršavanja treba nastaviti i dalje.

I na kraju treba se pitati zašto?

Poslije Domovinskog rata imali smo 30 tak učeničkih zadruga i par stotina mladih zadrugara, a danas 282 učeničkih zadruga i oko 18 000 mladih zadrugara i oko 700 mentora koji su velika stvaralačka grupacija i potencijal našeg društva.


prof. Matija Bučar
Visoka učiteljska škola Petrinja
Predsjednik državnog povjerenstva za
provedbu smotri učeničkih zadruga

 
U Petrinji, rujan 2011. godine